Metoda polovljenja se sastoji u
tome da se segment na kojem je ispunjen uvjet
raspolovi, tj. nađe polovište
Ako je
onda je
U protivnom se ponovi operacija na onom od segmenata
ili
na kojem je ispunjen uvjet (3.2),
itd. Tako imamo sljedeći algoritam.
Ovaj algoritam omogućava sljedeći program u programskom paketu Mathematica.
f[t_]=; (* funkcija *) a=; b=; (* pocetni interval *) x=(a+b)/2.; n=0; Print[{n,a,x,b}]; While[ N[f[x]]!=0., If[ f[b]f[x]<0, a=x;x=(x+b)/2, b=x;x=(a+x)/2 ]; n=n+1; If[n>100,Break[] (* prekid petlje nakon 100 koraka *) ]; Print[{n,a,x,b}]]
Metoda uvijek konvergira, ali vrlo sporo.
Rješenje. Računanjem vrijednosti polinoma
na skupu
cijelih brojeva, dobivamo da je
a
Tako na
segmentu
postoji bar jedno rješenje. Ako na ovaj problem
primijenimo gornji program, dobivamo sljedeću tablicu.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
0 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Zadatak iz primjera 3.1 se može doduše egzaktno riješiti pomoću Cardanovih formula. Ipak te formule nisu tako jednostavne kao formula za rješenje kvadratne jednadžbe, pa se algebarske jednadžbe trećeg stupnja često rješavaju približnim metodama. U sljedećem primjeru se rješava jednadžba koju ne možemo egzaktno riješiti.
Rješenje. Iz slike 2.7 se vidi da se traženo rješenje nalazi
u intervalu
Neka je
Izračunajmo sada koju aproksimaciju treba naći da bi se
dobila točnost na četiri decimale. Iz formule (3.3)
slijedi da treba naći tako da bude
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
0 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |