Next: Aproksimacija funkcije i numerička
Up: Rješavanje sustava jednadžbi
Previous: Gauss-Seidelova OR-metoda (SOR metoda)
  Sadržaj
  Indeks
Konvergencija iterativne metode
Iterativni postupci, koje smo upravo definirali, opisani su formulom
gdje je matrica tipa definirana od slučaja do slučaja
na različite načine pomoću matrice Razmotrimo sada probleme
konvergencije navedenih metoda.
Definicija 16
Neka je
simetrična matrica. Kažemo da je
pozitivno definitna, ako vrijedi
Lema 3
Neka je
simetrična pozitivno definitna matrica tipa
Tada su vlastite vrijednosti
od
matrice
pozitivne, i vrijedi
za svaki
Dokaz. Budući da je matrica
simetrična, postoji međusobno okomitih i jediničnih vektora
u
i brojevi
takvih, da je
Zbog pozitivne definitnosti
Dokažimo sada drugu tvrdnju. Primijetimo
najprije da vlastiti vektori
matrice
čine ortonormiranu bazu u
To znači da se bilo koji vektor
može prikazati kao njihova linearna
kombinacija.
Zbog linearnosti djelovanja matrice na vektore
Tako je
Odatle
Teorem 25
Neka je
simetrična, pozitivno definitna matrica, i neka su
njezine vlastite
vrijednosti. Iterativni postupak
konvergira za bilo koju početnu aproksimaciju
ako i samo ako je
Dokaz. 1. Dokažimo najprije da iz
slijedi konvergencija iterativnog postupka. Doista
i odatle
Odatle možemo, na isti način kao kod računanja apriorne ocjene
greške kod metode iteracije (v. 3.2.2), zaključiti
Budući da je
pa niz
konvergira. Neka je
Tada je
i prema tome niz konvergira k rješenju
2. Dokažimo obrat, tj. da iz konvergencije postupka slijedi
Iz
i
slijedi
Zbog pretpostavke
slijedi
Ako se to događa za svaku početnu aproksimaciju
onda mora biti
Budući da je simetrična matrica, ona se može dijagonalizirati,
tj. postoji regularna matrica takva, da vrijedi
za
Odatle
Ako pomnožimo s lijeva s i s desna s , slijedi
Prema tome
Zbog
to je moguće samo ako je
Na isti način kao kod metode iteracije prilikom traženja
nultočke funkcije možemo naći apriornu ocjenu greške
i aposteriornu ocjenu greške
Ovi rezultati su dobiveni uz pretpostavku da je simetrična
pozitivno definitna matrica. To je važan slučaj, koji se pojavljuje
prilikom približnog rješavanja rubnih i rubno-početnih problema
varijacijskim metodama. Međutim, može se dogoditi da ne
ispunjava ovaj uvjet. Ipak, dobiveni rezultati vrijede i tada uz neke
modifikacije.
Prije svega, budući da u općem slučaju vlastite vrijednosti mogu
biti kompleksni brojevi, broj
više nema
smisla, jer u skupu kompleksnih brojeva nemamo prirodni
uređaj. Umjesto toga imamo ovu definiciju.
Definicija 17
Neka je
matrica tipa
i neka su
njezine vlastite
vrijednosti. Broj
se zove
spektralni radius matrice
Očito je u slučaju simetričnosti i pozitivne definitnosti matrice
Može se dokazati sljedeći teorem
Teorem 26
Iterativni postupak
konvergira za bilo koju početnu aproksimaciju
ako i samo ako je
Tako se problem konvergencije iterativnog postupka svodi na problem
ocjene spektralnog radiusa, odnosno najveće po modulu (apsolutnoj
vrijednosti) vlastite vrijednosti matrice, i to ocjene odozgo. Ima
raznih ocjena te vrste. Navedimo neke od njih. Neka je
Tada vrijedi
-
-
-
Ako je bilo koji od ovih brojeva na desnoj strani manji od
spektralni radius je nužno manji od Naglasimo da se ovdje ne
radi o spektralnom radiusu matrice već matrice
Primjer 3.12
Ispitati konvergenciju Jacobijeve i Gauss-Seidelove metode u
primjeru
3.10.
Rješenje. Kod Jacobijeve metode imamo
a kod Gauss-Seidelove
Matrica sustava, kako je na početku napisan, je
Ako primijenimo Jacobijevu metodu, imamo
Vlastite vrijednosti su
pa je spektralni radius
Kod Gauss-Seidelove metode imamo još lošiji rezultat
Vlastite vrijednosti su
pa je spektralni radius
Kad prvu jednadžbu stavimo na treće mjesto, Jacobijeva metoda daje
zatim vlastite vrijednosti su
pa je spektralni radius
zatim vlastite vrijednosti su
pa
je spektralni radius
Ako se radi Gauss-Seidelovom
OR metodom, spektralni radius postaje
za
Primjer 3.13
Neka je matrica sustava
Treba ispitati da li Jacobijev i Gauss-Seidelov postupak konvergiraju.
Rješenje. U Jacobijevom postupku je
Njezine vlastite vrijednosti su
spektralni radius je
i prema tome Jacobijeva metoda konvergira za svaku početnu
aproksimaciju.
Kod Gauss-Seidelove metode je
Njezine vlastite vrijednosti
su
3.2
spektralni radius je sada
pa prema tome Gauss-Seidelova metoda također konvergira za svaku
početnu aproksimaciju, i to brže nego Jacobijeva.
S porastom reda matrice, uz isti tridijagonalni oblik, vlastite
vrijednosti matrice rastu prema U slučajevima kad su vrlo
blizu broju OR metode postaju vrlo efikasne u smislu brzine
konvergencije.
Next: Aproksimacija funkcije i numerička
Up: Rješavanje sustava jednadžbi
Previous: Gauss-Seidelova OR-metoda (SOR metoda)
  Sadržaj
  Indeks
2001-10-26