Next: Višestruki integrali
Up: Diferencijalni račun
Previous: Taylorov teorem srednje vrijednosti
  Contents
  Index
Subsections
Ekstremi funkcija više varijabli
Da bi se naglasilo da se vrijednost funkcije u točki
upoređuje
s vrijednostima funkcije na cijeloj domeni, često se kaže apsolutni
(globalni) ekstrem.
Ispitivanje funkcije na ekstreme u pravilu ovisi o svojstvima
funkcije, što otežava ispitivanje. Osim toga često je za primjenu
važnije ispitati funkciju na ekstremalno ponašanje u nekoj okolini
odabrane točke. Zato ćemo radije prodiskutirati lokalne ekstreme
funkcije, koji u nekim slučajevima daju apsolutni ekstrem, a osim
toga, uz određene uvjete na derivabilnost funkcije, metoda ne ovisi
bitno o funkciji.
Lokalni ekstremi funkcija više varijabli
Definicija 15
Neka je zadana funkcija
Kažemo
da
ima u točki
-
- lokalni maksimum, ako postoji
takav da
-
- strogi lokalni maksimum, ako
postoji
takav da
-
- lokalni minimum, ako postoji
takav da
-
- strogi lokalni minimum, ako postoji
takav da
-
- lokalni ekstrem, ako u toj točki ima
lokalni maksimum ili lokalni minimum;
-
- strogi lokalni ekstrem, ako u toj točki
ima strogi lokalni maksimum ili strogi lokalni minimum.
Neka je
neka je
klase
i neka ima lokalni ekstrem u
točki
Funkcija
kao funkcija jedne
varijable također ima lokalni ekstrem u točki
Po Fermatovoj
lemi nužno mora biti
No
je ustvari
parcijalna derivacija od
po
u točki
pa prema tome mora
biti
Na sličan način bismo mogli zaključiti da mora biti također
Imamo dakle ovaj zaključak. Da bi funkcija, koja ima neprekidne
parcijalne derivacije, imala lokalni ekstrem u točki
nužno je
de se njezine parcijalne derivacije poništavaju u točki
Točka
u kojoj su prve parcijalne derivacije od
jednake nuli zove se stacionarna točka funkcije
Ako je funkcija barem klase
onda ona može imati
lokalni ekstrem samo u stacionarnim točkama. Nije, međutim, u svakoj
stacionarnoj točki lokalni ekstrem. Dajmo sada jedan dovoljan uvjet.
Neka je funkcija
klase
i neka je
stacionarna točka funkcije
Stavimo
|
(1.6) |
- 1.
- Ako je
onda
ima lokalni ekstrem u točki
i to lokalni minimum, ako je
odnosno lokalni
maksimum, ako je
- 2.
- Ako je
onda
nema lokalni ekstrem u točki
- 3.
- Ako je
onda na temelju drugih parcijalnih derivacija ne
možemo zaključiti ništa o ponašanju funkcije u okolini točke
Ovaj dovoljan kriterij se može objasniti pomoću Taylorove formule.
Neka je
stacionarna točka funkcije
i neka su
definirani kao u (1.6). Pretpostavimo je
i da je
Druge parcijalne derivacije funkcije
su
neprekidne, pa je neprekidna i funkcija
|
(1.7) |
Pema tome postoji (teorem 1)
takav, da za
svaki
funkcija
ima isti znak kao
odnosno
Po Taylorovom teoremu, za
svaki
postoji točka
na
spojnici točaka
i
takva da je
Stavimo
Tada
ima isti znak kao
i
ima isti znak kao
Imamo nadalje
Znak funkcije
ovisi samo o
i
1. a) Ako je
i
onda je
i
za
pa je
Prema tome u točki
funkcija ima lokalni minimum.
1. b) Ako je
i
onda je
i
pa je
Prema tome u točki
funkcija ima lokalni maksimum.
2. Ako je
onda je
pa bez obzira
kakav znak imao
odnosno
sumandi u
imaju
različiti znak, jer su
i
suprotnih znakova. To znači da
je
po nekim smjerovima pozitivan, a po nekim drugim
smjerovima negativan. U tom slučaju funkcija u točki
nema
lokalni ekstrem.
3. Ako je
onda ne možemo ništa reći o predznaku
pa u tom slučaju ne možemo ništa
zaključiti o ponašanju funkcije u točki
samo na temelju
drugih parcijalnih derivacija.
Primjer 1.39
Naći lokalne ekstreme funkcije
Rješenje.
Stacionarna točka je
Prema tome funkcija ima u
lokalni minimum
Primjer 1.40
Naći lokalne ekstreme funkcije
Rješenje.
Stacionarna točka je
pa funkcija nema lokalnih ekstrema.
Uvjetni ekstremi
Primjer 1.41
Neka je
Ova funkcija očito ima lokalni (i
apsolutni) minimum u ishodištu. No ako promatramo samo one točke u domeni,
koje zadovoljavaju uvjet
onda to znači da siječemo plohu ravninom paralelnom osi
čija je
jednadžba
i tako dobivamo krivulju, koja može imati lokalne
ekstreme u točkama koje nisu stacionarne za
U ovom primjeru
Dobili smo funkciju jedne
varijable, čije ekstreme možemo ispitati pomoću diferencijalnog
računa. No u ovom primjeru i bez diferencijalnog računa vidimo da
funkcija ima lokalni minimum u točki
Drugim
riječima funkcija
ima, uz uvjet
lokalni minimum u
točki
Definicija 16
Neka je
područje u
Kažemo da funkcija
ima
uvjetni ekstrem u točki
uz uvjete
ako funkcija
gdje je
ima lokalni ekstrem u točki
Gornji primjer pokazuje kako možemo rješavati takve probleme. Koristeći
uvjete, smanjimo broj varijabli u funkciji
i onda rješavamo problem
običnog lokalnog ekstrema za tako dobivenu funkciju.
Postoji i druga metoda metoda Lagrangeovih
multiplikatora, koja
je u nekim slučajevima jednostavnija. Ta metoda se sastoji u
sljedećem. Formiramo novu funkciju
Ako je
klase
i u točki
ima uvjetni ekstrem, uz
uvjete
onda se funkcije
i parcijalne derivacije od
poništavaju u točki
Dakle, nužan uvjet da funkcija
ima uvjetni ekstrem u točki
je da
zadovoljava sljedeće
Ovo
je sustav od
jednadžbi za
nepoznanica
pomoću
kojeg nađemo točke
u kojima funkcija možda
ima uvjetne ekstreme.
Primjer 1.42
Izradimo na ovaj način gornji primjer.
Ovo je sustav iz kojeg lako izračunamo
Iz
same prirode problema (geometrijska interpretacija), slijedi da je u točki
uvjetni minimum funkcije
Ova metoda daje samo stacionarne točke. U nekim slučajevima priroda
problema (geometrijska ili fizikalna) odlučuje o tome da li je u
stacionarnoj točki doista uvjetni ekstrem ili ne. U gornjem primjeru
je upravo to slučaj. Graf funkcije je rotacioni paraboloid, i jasno
je da funkcija ima u stacionarnoj točki lokalni minimum.
- 1.
- Što je to apsolutni ekstrem?
- 2.
- Kad kažemo da funkcija ima u nekoj točki lokalni ekstrem? Zašto
pridjev lokalni? Kakvih lokalnih ekstrema ima?
- 3.
- Koji je nužan uvjet da derivabilna funkcija u nekoj točki ima
lokalni ekstrem?
- 4.
- Kad neku točku zovemo stacionarnom točkom funkcije ? Da li u
stacionarnoj točki funkcija nužno ima lokalni ekstrem?
- 5.
- Objasnite postupak kojim nalazimo lokalne ekstreme funkcije od
dvije varijable.
- 6.
- Da li se u nužnom uvjetu 1.6.1
može zamijeniti
s ?
- 7.
- Zašto nismo pod 1. u 1.6.1 razmatrali slučaj ?
- 8.
- Koje se važno svojstvo neprekidnih funkcija koristi u
objašnjenju dovoljnog uvjeta za postojanje ekstrema?
- 9.
- Definirajte uvjetni ekstrem.
- 10.
- Objasnite metodu Lagrangeovih multiplikatora.
- 1.
- Naći lokalne ekstreme funkcije
Rješenje. Stacionarne točke su
i
Razmotrimo najprije točku
Dakle u
funkcija ima lokalni maksimum i to
. Lako se vidi da za drugu stacionarnu točku imamo
Dakle u
funkcija ima lokalni minimum i to
.
- 2.
- Naći ekstreme funkcije
implicitno zadane formulom
Rješenje. Stavimo
Za
imamo
Tako postoji točka s pozitivnom
aplikatom u kojoj se poništava funkcija
Zatim parcijalna
derivacija od
po
se poništava samo u točkama u kojima je
Uvjet u zadatku već isključuje tu točku. Dakle,
postoji implicitno zadana funkcija
kao funkcija od
i
takva, da je
Odatle slijedi da je nužan uvjet za ekstrem
Stacionarne točke su prema tome
i
Pripadne
vrijednosti za
jesu
i
Druge derivacije su
pa je
Odatle
pa u točki
imamo minimum, i to
Zatim
pa u točki
nemamo ekstrem.
- 3.
- Tavan kuće ima oblik gornje polovine elipsoida, čije su
poluosi
Na tavanu se želi izgraditi stambeni prostor
u obliku kvadra. Kolike trebaju biti njegove dimenzije, ako se želi dobiti
maksimalni volumen?
Rješenje. Ako je
točka u prvom oktantu u kojoj kvadar dotiče
elipsoid, onda je volumen kvadra
Prema tome treba naći maksimum funkcije
uz uvjet
s tim da je
Lagrangeova funkcija je
Ako parcijalne derivacije od
izjednačimo s nulom, dobivamo sustav
jednadžbi
Pomnožimo prvu jednadžbu s
drugu s
treću sa
i
uvrstimo u jednadžbu elipsoida. Dobivamo
Uvrstimo
taj
u gornje jednadžbe. Dobivamo
Iz geometrije problema je jasno da su to vrijednosti uz koje se
postiže maksimalni volumen.
- 4.
- Odrediti
i
tako da
ima minimalnu vrijednost.
Rješenje. Budući da integral predstavlja površinu ispod grafa funkcije
jasno je da ne postoji maksimum. S druge strane za
bilo koje vrijednosti
i
integral prima nenegativne
vrijednosti. Odatle je jasno da u stacionarnoj točki imamo minimum.
Rješenje ovog sustava je
- 5.
- Naći točku na plohi
u kojoj treba postaviti
tangencijalnu ravninu u prvom oktantu tako da volumen tetraedra što ga ta
ravnina zatvara s koordinatnim ravninama bude minimalan.
Rješenje. Neka je tražena točka
Budući da leži na
plohi, mora biti
Jednadžba tangencijalne ravnine
na plohu u toj točki je
Odsječci tangencijalne ravnine na osima su redom
Prema tome, volumen tetraedra je
Ako parcijalne derivacije po
i
izjednačimo s nulom,
dobivamo
Rješenje je
Dakle, tangencijalna ravnina na plohu
u točki
određuje s koordinatnim
ravninama tetraedar najmanjeg volumena.
Next: Višestruki integrali
Up: Diferencijalni račun
Previous: Taylorov teorem srednje vrijednosti
  Contents
  Index
Salih Suljagic
2000-03-11