Next: Ekstremi funkcija više varijabli
Up: Diferencijalni račun
Previous: Teorem srednje vrijednosti
  Contents
  Index
Subsections
Neka je
područje u
Prva derivacija funkcije
u točki
je polinom
prvog stupnja od dvije varijable
i
zadan
formulom
Druga derivacija funkcije
u točki
(drugi diferencijal) je polinom
drugog stupnja od dvije varijable
i
zadan formulom
treća
derivacija (treći diferencijal) funkcije
u točki
je polinom
trećeg stupnja od
dvije varijable
i
zadan formulom
i t.d.
Općenito,
-ta derivacija (
-ti
diferencijal) funkcije
u točki
je polinom
-tog stupnja
od dvije varijable
i
zadan formulom
Koristeći formulu binomnog teorema možemo derivaciju
-tog reda
kraće zapisati formalno ovako
Zapis je
doista formalan, jer se eksponent
pojavljuje kao eksponent kad se
radi o
i
a predstavlja red derivacije kad se odnosi na
i
Pri tom treba naglasiti da je
pomak od točke
do
točke
Ako stavimo
onda je
Primjer 1.34
Naći

ako je
Rješenje. Potrebne derivacije su
pa je
Na sljedećim slikama se vide plohe, koje su grafovi ovih funkcija.
Teorem 12
(Taylorov, srednje vrijednosti) Neka je

područje u

i neka je

funkcija klase

Neka su

i

točke u

takve, da spojnica

leži u

Tada postoji točka

na
spojnici

takva, da je
 |
(1.4) |
Dokaz.
Formula (1.4) se zove Taylorova formula.
Njezina desna
strana se sastoji od dva dijela. Polinom
se zove Taylorov
polinom
-tog stupnja, a
se zove
-ti ostatak.
Dakle, Taylorovu formulu možemo shvatiti kao aproksimaciju funkcije
u točki
pomoću polinoma od dvije varijable
Greška te aproksimacije je
Na sljedećoj slici se vidi
kako Taylorovi polinomi sve bolje aproksimiraju funkciju
u okolini točke
Polinomi
nisu
ucrtani, jer je
i
Taylorov polinom ima važno svojstvo da se njegova vrijednost i
vrijednosti njegovih derivacija poklapaju s vrijednostima funkcije i
odgovarajućih derivacija u točki
Radi jednostavnosti
pokažimo da to vrijedi za Taylorov polinom drugog stupnja.
Odatle
Da ustanovimo jednakost prvih derivacija od
i
u točki
dovoljno je ustanoviti da su prve parcijalne derivacije
tih funkcija u točki
jednake.
i prema tome
Slično
i prema tome
Dakle
Za jednakost drugih derivacija od
i
u točki
dovoljno je ustanoviti jednakost drugih parcijalnih derivacija. Imamo
i prema tome
Primjer 1.35
Naći Taylorovu formulu funkcije

u
točki

za
Rješenje.
Tako imamo
Neka je
klase
U tom slučaju imamo Taylorovu
formulu za bilo koji
Ako je pri tom još
za neki
onda Taylorova formula (1.4) prelazi u formulu
 |
(1.5) |
Red na desnoj strani formule 1.5 se zove Taylorov
red. Ako je
onda imamo McLaurinov red
Formula (1.5) izražava dvije činjenice: da red na
desnoj strani konvergira u točki
i da je njegova suma
jednaka vrijednosti funkcije u točki
Skup onih
za
koje Taylorov red konvergira, općenito nije jednak domeni funkcije.
To se dobro vidi na sljedećem primjeru.
Primjer 1.36
Naći Taylorov red funkcije

u
točki
Rješenje. Domena funkcije je
Dakle
Slika 1.13:
a) Domena funkcije. b) Područje konvergencije Taylorovog reda funkcije.
|
Umjesto da se računa

-ta derivacija, što je često mukotrpno,
možemo koristiti geometrijski red
Pri tom ova jednakost vrijedi samo za
U našem slučaju
Pri tom red konvergira i to k vrijednosti funkcije za one

za koje je
tj.
što se svodi na
odnosno na slici
Primjer 1.37
Naći McLaurinov red funkcije
Rješenje. Također možemo izbjeći deriviranje na sljedeći način
Stavimo

Dobivamo

dakle
- 1.
- Definirajte derivacije višeg reda funkcije u točki.
- 2.
- Kako se one formalno mogu kraće zapisati?
- 3.
- Kako glasi Taylorov teorem srednje vrijednosti?
- 4.
- Napišite Taylorov polinom
-tog reda funkcije
u točki
- 5.
- U kom smislu Taylorov polinom aproksimira funkciju?
- 6.
- Koje važno svojstvo ima Taylorov polinom?
- 7.
- Što je Taylorov, a što McLaurinov red funkcije
?
- 8.
- Što se može reći o jednakosti funkcije i njezinog Taylorovog reda?
- 1.
- Naći prvu derivaciju funkcije
pod pretpostavkom da su
funkcije
i
neprekidno derivabilne.
Rješenje. Prve parcijalne derivacije su
pa je
- 2.
- Naći Taylorov polinom trećeg stupnja funkcije
u okolini točke
Rješenje. Potrebne derivacije su
Tako je
Prema tome, Taylorov polinom je
- 3.
- Naći McLaurinov red funkcije
Rješenje. Uvedemo li novu varijablu
imamo
Prema razvoju u binomni red slijedi
Odatle
Next: Ekstremi funkcija više varijabli
Up: Diferencijalni račun
Previous: Teorem srednje vrijednosti
  Contents
  Index
Salih Suljagic
2000-03-11