next up previous contents index
Next: Zaključak. Up: Struktura rješenja Previous: Kronecker-Capellijev teorem   Sadržaj   Indeks


Struktura skupa svih rješenja

Pretpostavimo da matrica sustava

$\displaystyle a_{11}\,x_1+a_{12}\,x_2+\cdots+a_{1n}\,x_n$ $\displaystyle =$ $\displaystyle b_1$  
$\displaystyle a_{21}\,x_1+a_{22}\,x_2+\cdots +a_{2n}\,x_n$ $\displaystyle =$ $\displaystyle b_2$  
$\displaystyle \cdots$      
$\displaystyle a_{m1}\,x_1+a_{m2}\,x_2+\cdots +a_{mn}\,x_n$ $\displaystyle =$ $\displaystyle b_m$  

ima isti rang kao proširena matrica sustava, i to $ r.$ To znači da proširena matrica sustava $ A_b$ ima linearno nezavisnih $ r$ redaka i $ r$ stupaca. Radi jednostavnosti pretpostavimo da je prvih $ r$ redaka i prvih $ r$ stupaca marice $ A_b$ linearno nezavisno. Tada Gauss-Jordanovom metodom možemo sustav svesti na oblik

% latex2html id marker 31731
$\displaystyle \begin{array}{cccccccc}
x_1 & & & +...
..._r & +a'_{r\,r+1}\,x_{r+1} & +\;\cdots & +a'_{rn}\,x_n & = & b'_r
\end{array}.$

Odatle čitamo
$\displaystyle x_1$ $\displaystyle =$ $\displaystyle b'_1-a'_{1\,r+1}\,x_{r+1}-\cdots-a'_{1n}\,x_n$  
    $\displaystyle \cdots$  
$\displaystyle x_r$ $\displaystyle =$ $\displaystyle b'_r-a'_{r\,r+1}\,x_{r+1}-\cdots -a'_{rn}\,x_n,$  

tako da se rješenje, odnosno skup svih rješenja može napisati u obliku

% latex2html id marker 31748
$\displaystyle \left[\begin{array}{c}
x_1 \\  \vdo...
..._{r+1}-\cdots -a'_{rn}\,x_n \\
x_{r+1} \\  \vdots \\  x_n \end{array}\right]=$

% latex2html id marker 31750
$\displaystyle = \left[\begin{array}{c}
b'_1 \\  \...
...c}
-a'_{1n} \\  \vdots \\  -a'_{rn} \\  0 \\  \vdots \\  1 \end{array}\right].$

Stavimo

% latex2html id marker 31752
$\displaystyle \boldsymbol{x}= \left[\begin{array}{...
...}
-a'_{1n} \\  \vdots \\  -a'_{rn} \\  0 \\  \vdots \\  1
\end{array}\right].$

Svako rješenje $ \boldsymbol{x}$ ima oblik

$\displaystyle \boldsymbol{x}=\boldsymbol{b}'+x_{r+1}\boldsymbol{u}_1+\cdots+x_n\boldsymbol{u}_{n-r}.$

Pretpostavimo da je sustav na početku bio homogen, tj. da je bilo $ b_{1}=0, b_{2}=0, \ldots, b_{m}=0.$ U tom slučaju na isti način dobivamo rješenje

$\displaystyle \boldsymbol{x}_h=x_{r+1}\boldsymbol{u}_1+\cdots+x_n\boldsymbol{u}_{n-r}.$

Skup svih takvih vektora, kada parametri $ x_{r+1},\ldots,x_n$ uzimaju proizvoljne realne vrijednosti nezavisno jedan od drugog, predstavlja skup svih rješenja pripadnog homogenog sustava. Uočimo da je taj skup vektorski prostor razapet s vektorima $ \boldsymbol{u}_1,\cdots, \boldsymbol{u}_{n-r},$ i da su vektori $ \boldsymbol{u}_1,\cdots,\boldsymbol{u}_{n-r}$ linearno nezavisni, pa prema tome čine bazu u tom vektorskom prostoru. S druge strane $ \boldsymbol{b}'$ je jedno rješenje nehomogenog sustava, i to kad stavimo $ x_{r+1}=x_{r+2}=\ldots
=x_{n}=0.$ Tako vidimo da se skup svih rješenja sustava može dobiti tako da se nađe jedno rješenje nehomogenog sustava, to rješenje zovemo partikularnim, i da se zatim nađe neka baza vektorskog prostora svih rješenja pripadnog homogenog sustava. Jedna od tih baza je $ \boldsymbol{u}_1,\cdots,\boldsymbol{u}_{n-r}.$

Ova diskusija omogućava da se u jednostavnijim slučajevima 'vidi' skup svih rješenja, što je sadržaj sljedećeg primjera.

Primjer 1.20   Razmotrimo ponovno primjer 1.18. U tom slučaju je rang matrice sustava jednak rangu proširene matrice, i iznosi $ r=2,$ dok je $ n=3.$ Osim toga je treći stupac linearna kombinacija prva dva. Dakle, svako rješenje je oblika

$\displaystyle \boldsymbol{x}=\boldsymbol{b}'+x_{3}\boldsymbol{u}_1,$

odnosno

% latex2html id marker 31781
$\displaystyle \left[
\begin{array}{c}
x_1 \\  x_...
...eft[
\begin{array}{c}
-\frac{4}{5} \\  \frac{6}{5} \\  1
\end{array}\right].$

To se može drukčije napisati ovako
$\displaystyle x_1$ $\displaystyle =$ $\displaystyle \frac{1}{5} - \frac{4}{5}\,x_3$  
$\displaystyle x_2$ $\displaystyle =$ $\displaystyle -\frac{4}{5} + \frac{6}{5}\,x_3$  
$\displaystyle x_3$ $\displaystyle =$ $\displaystyle 0 + x_3,$  

što predstavlja parametarske jednadžbe pravca u prostoru. Prvi stupac desno od jednakosti čine koordinate točke kojom pravac prolazi, a drugi stupac čine komponente vektora smjera pravca. Rješenja su dakle točke na pravcu (slika 1.13) u prostoru (radijvektori u prostoru, čiji vrhovi leže na jednom pravcu). Rješenje pripadnog homogenog sustava se dobije tako da se izbaci prvi stupac desno od jednakosti (vektor $ \boldsymbol{b}'$). U tom slučaju su rješenja točke na pravcu kroz ishodište, koji je paralelan gornjem pravcu.

Slika 1.13: Jednoparametarsko rješenje sustava linearnih algebarskih jednadžbi.
% latex2html id marker 7798
\includegraphics{m3sustpr1.eps}

Kako su u gornjem sustavu samo dvije jednadžbe linearno nezavisne, i budući da svaka od njih predstavlja jednadžbu ravnine u prostoru, rješavanje ovog sustava se zapravo svodi na to da se želi dobiti jednadžba pravca u prostoru koji je zadan kao presjek dviju ravnina.

Primjer 1.21   Ako se sustav sastoji od dvije ili više jednadžbi s tri nepoznanice, od kojih je samo jedna linearno nezavisna, onda to znači da su ostale jednadžbe multipli prve. Kako je prva jednadžba linearna, skup točaka koji je zadovoljava predstavlja ravninu u prostoru. Dakle, skup svih rješenja takvog sustava je skup radijvektora (vektorstupaca), čiji vrhovi leže u ravnini u prostoru koja je zadana bilo kojom od jednadnadžbi sustava (slika 1.14). U pripadnom homogenom sustavu je i dalje samo jedna (bilo koja) jednadžba linearno nezavisna, pa kao rješenje homogenog sustava imamo također ravninu, paralelnu prethodnoj, ali koja prolazi ishodištem.

Slika 1.14: Dvoparametarsko rješenje sustava linearnih algebarskih jednadžbi.
% latex2html id marker 7804
\includegraphics{m3sustpr2.eps}



Subsections
next up previous contents index
Next: Zaključak. Up: Struktura rješenja Previous: Kronecker-Capellijev teorem   Sadržaj   Indeks
2001-10-26