Next: Neprekidnost i limes
Up: Diferencijalni račun
Previous: Diferencijalni račun
  Contents
  Index
Subsections
Podsjetimo se
Domena funkcije igra važnu ulogu u proučavanju funkcije. Kad se
radilo o funkciji jedne varijable, ograničili smo se na intervale i
segmente. Domene funkcija više varijabli su skupovi u
Razmotrimo zato skupove u
kako bismo odredili
adekvatne analogone intervalima odnosno segmentima u
Neka su
i
dvije točke u
Njihova udaljenost je dana formulom
Za
i
to se svodi na poznate formule za udaljenost točaka u
ravnini i prostoru. Na pr., ako je
i
onda je
ili ako je
i
onda je
Definicija 1
Neka je
i neka je
Skup
zove se
otvoreni
krug radiusa
sa središtem u točki
Neka je
i neka je
Skup
zove se
otvorena kugla radiusa
sa
središtem u točki
Slično, ako je
i
onda otvorenom kuglom u
sa
središtem u
i radiusom
zovemo skup
Skup
zovemo otvorenim
skupom, ako se oko svake njegove točke kao središta može opisati
otvorena kugla, koja je sadržana u skupu .
Primjer 1.1
Otvorena kugla
je otvoren skup.
Rješenje. Točke tog skupa su dane nejednadžbom
Ako je
onda je
Tvrdimo da je
Figure 1.1:
Otvorena kugla je otvoren skup.
|
Zaista, neka je
proizvoljna točka iz
Tada je, zbog
svojstva udaljenosti (nejednakost trokuta),
Tako je
Zbog proizvoljnosti
slijedi
i prema tome
je
otvoren skup.
Definicija 2
Skup
zovemo
zatvorenim skupom,
ako je njegov komplement
otvoren.
Definicija 3
Neka je
Skup
zovemo
zatvorenom kuglom u
Primjer 1.2
Zatvorena kugla
je zatvoren
skup.
Rješenje. Točke komplementa su dane nejednadžbom
tj.
Ako je
onda je
Tvrdimo da je
Zaista,
neka je
proizvoljna točka iz
Tada je,
zbog svojstva udaljenosti,
Tako je
Zbog proizvoljnosti
elementa
slijedi
i prema
tome
je zatvoren skup.
Figure 1.2:
Zatvorena kugla je zatvoren skup.
|
Zatvoreni krug smo dobili tako da smo otvorenom
krugu dodali njegov rub, kružnicu. Ako se otvorenom skupu doda samo
dio ruba, onda se dobije skup koji nije niti otvoren niti zatvoren.
Spojnica, konveksan skup, područje
Neka su
i
dvije
točke u
Spojnica točaka
i
je
skup točaka na pravcu kroz
i
a između
i
Radi
jednostavnosti razmotrimo na koji način se mogu opisati točke na
spojnici u ravnini. Neka je
Iz slike
Figure 1.3:
Spojnica točaka
i
|
se vidi da za koordinate točke
na spojnici vrijedi
za
Odatle1.1
odnosno
Slično, u prostoru, točke
leže na spojnici točaka
i
Općenito, u
imamo da točke
leže na spojnici točaka
i
Skup
zovemo konveksnim, ako sadrži spojnicu svake dvije
svoje točke.
Primjer 1.3
Trokut
u ravnini s vrhovima
je konveksan skup.
Rješenje. Očito je
Neka je
i
To znači
Točka na spojnici je
Za takav
je
Dakle
je konveksan skup.
Primjer 1.4
Skup
nije konveksan skup, jer točke
i
pripadaju skupu, dok točka
koja se nalazi na spojnici (za
), ne pripada skupu (v. sl.
1.4).
Figure 1.4:
Skup koji nije konveksan.
|
Definicija 4
Otvoren skup
je
povezan, ako se bilo koje dvije njegove
točke mogu spojiti s konačno mnogo spojnica. Otvoren i povezan skup se zove
područje.
Primjer 1.5
Skup
je otvoren i
povezan. Prema tome skup
je područje.
Figure 1.6:
Skupovi: a) otvoren, povezan, ali ne konveksan, b) otvoren, ali ne povezan, c) otvoren, konveksan, d) zatvoreno područje, e) niti otvoren, niti zatvoren, niti povezan, f) konveksan, niti otvoren niti zatvoren.
|
Definicija 5
Neka je
Funkcija
se zove
realna funkcija
od
realnih varijabli.
Funkcije od dvije, tri,
varijabli zovemo realnim funkcijama od više realnih varijabli,
ili kraće funkcijama više varijabli.
Ako je funkcija zadana formulom, onda se skup svih -torki, za koje
dana formula prima realne vrijednosti, zove prirodna
domena.
Ako je funkcija zadana samo formulom, smatrat ćemo da je domena
funkcije prirodna domena.
Kao i kod funkcija jedne realne varijable, imamo pojmove kao što su
slika funkcije, slika elementa, restrikcija funkcije, proširenje
funkcije.
Tako je slika funkcije skup
za neki
Pri tom je
slika ili preciznije
f-slika elementa
ako je
Za funkciju
kažemo da je
restrikcija
funkcije
ako je
i ako je
za svaki
Za funkciju
kažemo da je
proširenje
funkcije
ako je
i ako je
za svaki
Primjer 1.6
Evo nekoliko funkcija više varijabli zadanih formulom
Primjer 1.7
Naći prirodnu domenu funkcije
Rješenje.
i
Dakle prirodna domena funkcije je osjenčani dio ravnine na slici
Grafičko prikazivanje funkcija više varijabli je ograničeno time što
nemamo metode za crtanje skupova u
ako je
Definicija 6
Neka je
i neka je
Grafom funkcije zovemo skup
Budući da je
-torka realnih brojeva, a
realni broj,
elementi grafa su -orke, dakle
Tako je graf funkcije od dvije varijable
graf funkcije od tri varijable
Dakle, ako je dana funkcija od dvije varijable, onda njezin graf možemo
prikazati u prostoru tako da elemente domene nanosimo u ravninu
a
vrijednosti funkcije na os
Pri tom, da bismo lakše skicirali graf,
siječemo graf koordinatnim ili nekim drugim ravninama.
Primjer 1.8
Nacrtati graf funkcije
Rješenje. Nađimo presjeke s koordinatnim ravninama
Dakle to je
eliptički
paraboloid, koji postaje kružni ili
rotacijski,
ako je
Drugi način crtanja grafa funkcija od dvije varijable jeste crtanje
nivokrivulja. Nivokrivulja je
skup točaka u domeni u kojima funkcija ima istu vrijednost. Primjer
su izohipse, izobare,
. Izohipsa 200 je krivulja koja
povezuje točke u kojima funkcija `nadmorska visina' ima vrijednost
200. Ovaj način omogućava crtanje funkcija od dvije varijable u
ravnini.
Primjer 1.9
Nacrtati graf funkcije
Rješenje. Nađimo neke nivokrivulje
Dakle
Šatirano je na taj način da je područje to svjetlije što
je na većoj visini. Kako ova ploha izgleda u prostoru vidi se na slici
4.
Kad se radi o funkcijama od tri varijable, onda skup točaka u kojima
funkcija ima istu vrijednost predstavlja neku plohu. Takva ploha se
zove nivoploha. To omogućava prikazivanje
funkcija od tri varijable u prostoru.
Primjer 1.10
Nacrtajmo nivoplohe funkcije
Rješenje.
Ova slika predstavlja samo onaj dio nivoploha koji se nalazi iznad
ravnine
Zbog toga što u formuli varijable dolaze na kvadrat,
nivoplohe su simetrične u odnosu na koordinatne ravnine
Prema tome s donje strane ravnine
plohe se
simetrično nastavljaju. Gornja nivoploha (za
) se sastoji od dva
dijela, koji u presjeku s ravninom kroz os
daju hiperbolu, pa se
zato zove
dvokrilni kružni
hiperboloid.
Srednja
nivoploha je stožac, koji se dodiruje vrhom s drugim stošcem ispod
ravnine
Treća nivoploha je
jednokrilni kružni
hiperboloid.
- 1.
- Što su elementi skupova ?
- 2.
- Kako se definira udaljenost dvije točke u ?
- 3.
- Što je spojnica dviju točaka u ?
- 4.
- Napišite koordinate proizvoljne točke
na spojnici točaka
i
- 5.
- Definirajte otvorenu i zatvorenu kuglu u
- 6.
- Definirajte otvoreni skup, zatvoreni skup, konveksan skup,
područje.
- 7.
- Što znači kad se kaže da je
realna funkcija od više
realnih varijabli?
- 8.
- Što je prirodna domena funkcije više varijabli?
- 9.
- Što je graf funkcije više varijabli?
- 10.
- Kako se mogu grafički prikazivati funkcije više varijabli?
- 11.
- Što je nivokrivulja, a što nivoploha?
- 12.
- Napišite jednadžbe sljedećih ploha i skicirajte ih: kružni
(rotacijski) paraboloid, eliptički paraboloid, hiperbolički
paraboloid, jednokrilni hiperboloid, dvokrilni hiperboloid.
- 1.
- Skup
je otvoren skup.
Rješenje. Uočimo najprije da je
ekvivalentno s
a
s
Neka je
proizvoljan element iz
Neka je
Očito je
Tvrdimo da je
Zaista, neka je
proizvoljna točka iz
Tada je
Tako je
a
Zbog proizvoljnosti elementa
slijedi
i prema tome
je otvoren skup.
- 2.
- Otvoren krug
u ravnini, radiusa
je konveksan skup.
Rješenje. Postavimo Kartezijev koordinatni sustav tako da središte kruga
bude u ishodištu. Neka su
i
dvije
točke u
Tada postoje
i
takvi da je
Neka je pri tom
Figure 1.7:
Krug je konveksan skup.
|
Koordinate točke
na spojnici su
Nađimo udaljenost te točke od središta kruga.
Dakle,
je doista konveksan skup.
- 3.
- Naći prirodnu domenu funkcije
Rješenje.
Figure:
Prirodna domena funkcije
|
- 4.
- Nacrtati graf funkcije
Rješenje. Nađimo presjeke s koordinatnim ravninama
Ova ploha se zove hiperbolički
paraboloid.
Next: Neprekidnost i limes
Up: Diferencijalni račun
Previous: Diferencijalni račun
  Contents
  Index
Salih Suljagic
2000-03-11