next up previous contents
Next: Sustavi običnih diferencijalnih jednadžbi Up: Ortogonalne matrice trećeg reda Previous: 1. slučaj.   Contents


2. slučaj.

Ako je samo jedna realna vlastita vrijednost, onda postoji vektor $ \boldsymbol{x}\in {\cal R}_{3}$ takav da je

% latex2html id marker 23807
$\displaystyle Q\,\boldsymbol{x}=\boldsymbol{x},\hspace{.5cm}{\rm ili}\hspace{.5cm}Q\,\boldsymbol{x}=-\boldsymbol{x}.$

Neka je $ \boldsymbol{y}$ okomit na $ \boldsymbol{x}.$ Tada

$\displaystyle Q\,\boldsymbol{x}\cdot Q\,\boldsymbol{y}= \pm\boldsymbol{x}\cdot Q\,\boldsymbol{y}=
\pm\boldsymbol{x}\cdot \boldsymbol{y}= 0,$

pa se vidi da matrica $ Q$ preslikava vektore koji su okomiti na $ \boldsymbol{x}$ u vektore koji su i dalje okomiti na $ \boldsymbol{x}.$ To znači da točke u ravnini kroz ishodište okomitoj na pravac kroz radijvektor pridružen vektoru $ \boldsymbol{x}$ ostaju nakon preslikavanja u toj ravnini. Preslikavanje u toj ravnini se može opisati ortogonalnom matricom drugog reda. Ta matrica nema realne vlastite vrijednosti, jer bi ih u protivnom matrica $ Q$ imala više od jedne. Tako ova matrica drugog reda predstavlja rotaciju. Dakle, u ovom slučaju imamo ove tipove

% latex2html id marker 23825
$\displaystyle \left[
\begin{array}{ccc}
1 & 0 & 0...
...in {\varphi } \\
0 & -\sin {\varphi } & \cos {\varphi }
\end{array} \right].$

Te matrice predstavljaju rotaciju u prostoru oko osi kroz ishodište i rotaciju u prostoru oko osi kroz ishodište zajedno sa simetrijom u odnosu na ravninu rotacije.



Salih Suljagic
1999-01-27